Komšić po svaku cijenu hoće treći put u Predsjedništvo, zbog njegovih ambicija sukob na ljevici

Od tada do danas od lidera lijevih stranaka slušali smo mnogobrojne ohrabrujuće najave zajedničkog nastupa, pravile su se predizborne i postizborne računice, potpisivani su dokumenti, održano je mnoštvo sastanaka, no ni nakon gotovo godinu dana nikakav konkretan dogovor još nije postignut. Da stvar bude gora, umjesto zajedničkog djelovanja, svako malo svjedočimo novim trzavicama, optužbama i prozivkama između lidera i funkcionera podijeljenih lijevih stranaka.

Posljednja u nizu desila se u subotu kada su u Sarajevu organizovana dva odvojena događaja stranaka ljevice, kao uvjerljive demonstracije sve nesloge koja između njih vlada: s jedne strane održana je sjednica glavnih odbora SDP-a i DF-a na kojem je potpisan dokument o zajedničkom djelovanju ove dvije stranke, a s druge Prvi kongres Građanskog saveza.

Na zakazivanje sjednice u isti dan kada je i njihov Kongres bez da im upute poziv, posebno su burno reagovali iz Građanskog saveza, sasuvši niz optužni na račun SDP-a i DF-a. S druge strane, riječi nije birao ni predsjednik DF-a Željko Komšić, koji je na Suljagićeve optužbe uzvratio da je “slučaj za medicinske nauke”.

Prema nezvaničnim informacijama koje posjeduje Slobodna Bosna jedan od najvećih kamenova spoticanja u pokušajima ujedinjenja ljevice upravo je Željko Komšić. Naime, nakon dvije uvjerljive pobjede protiv HDZ-ovih kandidata u utrci za člana Predsjedništva 2006. i 2010. godine, Komšić kao uslov ujedinjena postavlja podršku za sebe kao zajedničkog kandidata na izborima. U suprotnom, samouvjeren je da i bez podrške ostalih stranaka ljevice samostalno može osvojiti svoj treći mandat u Predsjedništvu.

S druge strane u Građanskom savezu, nakon što su osnivači ove stranke Emir Suljagić i Reuf Bajrović teatralno izbačeni iz Demokratske fronte, ne žele ni da čuju za zajedničku kandidaturu Komšića te za svoju podršku bilo kakvom zajedničkom nastupu ljevice postavljaju izričit uslov da Komšić ne bude kandidat. U tom smislu spremni su Suljagića ponovo kandidovati za bošnjačkog člana Predsjedništva u cilju podrivanja Komšićeve kandidature.

S druge strane, također i u SDP-u mnogi pojedinci se oštro protive ideji o Komšiću kao zajedničkom kandidatu, ne zaboravljajući “izdaju” koju je počinio prema ovoj stranci 2013. kada je istupio iz SDP-a i osnovao Demokratsku frontu te uzimajući u obzir da je podrška koju uživa DF u međuvremenu rapidno opala, zbog čega smatraju da nije razumno kandidaturu za Predsjedništvo prepuštati slabijem partneru.

Perspektive i mogućnosti za ujedinjene ljevice i prije nego što se počelo ozbiljno raditi na njenoj realizaciji naišle su na mnoštvo problema.

Hoće li, kao i mnogo puta do sada, lične sujete njenih lidera kumovati političkoj sudbini ljevice i na izborima 2018.?

(Bportal.ba/Slobodna Bosna)